Film: Marriage Story (USA, 2019.)
Muž i ja imamo redovni ritual gledanja filmova, analiziranja sadržaja i povezivanja sa sopstvenim životima. On se bavi estetikom – slikom, muzikom, narativnom gradnjom, jer je to deo njegove profesije, dok ja ulazim u psihološku analizu i suštinu iskaza. Naša filmska terapija postala je deo života, iako nisam znala da ovaj koncept ima ime. Kasnije sam se, u školi za holističkog zdravstvenog savetnika Rüdigera Dahlkea, upoznala s metodom „Holivud terapije“.
Tako smo, intuitivno, razvili praksu: gledamo film, analiziramo ga, pričamo o onome što nas je dotaklo i posmatramo priču iz perspektive likova, ali i svojih sopstvenih iskustava. To je postao naš način da upoznamo sebe, otkrijemo stavove i osvestimo „sivu zonu“ – ona mesta u nama koja još nisu potpuno spoznana.
„Priča o Braku“ (Marriage Story) bio je film koji smo dugo zaobilazili. Sinoć je, konačno, došao na red. Film prikazuje život mladog bračnog para iz Njujorka – dvoje talentovanih umetnika, roditelja i partnera, čiji je odnos savršen na prvi pogled. Međutim, priča o njihovom rastanku polako otkriva da savršenstvo često krije pukotine.
Film paralelno prati sadašnji trenutak i kratke povratke u prošlost, pokazujući kako su sitne, neizgovorene stvari – nesporazumi, potisnute emocije, strah od sukoba – doveli do kraha veze. U početku nije jasno zašto dolazi do rastanka, ali kako se priča razvija, postaje očigledno da su nerešeni problemi postali poput lavine koja ruši sve pred sobom.
Nema drastičnih scena nasilja ili teških drama, takozvanih najčešćih uzroka rastanka parova, a ipak prepreke se čine kao nepremostive i neminovne za rastanak.
Dok gledate, film vas emotivno uvlači i postajete deo priče.
Emocije i introspekcija uz „Priču o Braku“
Moj muž je bio posebno dirnut jer ga je podsetio na sopstveno iskustvo rastanka pre 20 godina. Videla sam njegovu tugu i uznemirenost. Činilo se kao da je neka težina u vazduhu koju nije bilo lako podneti. Iako sam znala za tu njegovu životu priču, ovaj film i energija koju je nosio kao da je ponovo podigao prašinu sa davno zaboravljenog akta.
Bilo mi je nekako očigledno, sa strane posmatrača, da vidim kako se stvari jesu promenile u skladu sa godinama koje su prošle i iskustvima koje smo svi stekli. Njegova bivša žena deo je našeg kruga ljudi, ono teško i neizrecivo možda nije skroz razrešeno ali je u obliku koji je funkcionalan, kvalitetan i za dobrobit svih učesnika odnosa (sina).
Mene je film naveo na razmišljanje o mojim prošlim vezama kao i tome koliko sam se često osećala kao najusamljenije biće na planeti, izneverenih snova i nadanja, sa idejom da nikada više neću stvarno voleti. A život upravo dokaže suprotno!
Dok smo goreli sa junacima filma i ‘želeli’ da se stvari dobro razreše, svedočili smo produbljivanju drame. Film nam je jasno pokazao kako nedostatak komunikacije o pravim osećanjima – onim suštinskim, ispod površinskih problema – stvara jaz.
Umesto iskrenog razgovora, ljudi često biraju egoističnu borbu, povlačenje, očekivanje da se njihove potrebe prepoznaju ili pak zanemarivanje potreba partenera, umanjivanje njihovog značaja jer su manje bitne u odnosu na veliki plan i genijalnost drugog partnera.
Često, u očaju i nemoći, ne slušanju, izgovore se reči koje deluju onda kako reka bez povratka. Iz potrebe da „kazne“ partnera, ili projekcije sopstvene nesigurnosti, čime se jaz dodatno produbljuje. Spoljašnji uticaji – prijatelji, porodica, pa čak i advokati – dodatno mogu da komplikuju situaciju.
Ipak, kraj ovog filma donosi poruku nade. Rečenica Skarlet Johanson u ulozi Nikol: „Sve je dobro na kraju“ daje dozu utehe i podseća nas da životne priče mogu imati pozitivan ishod, čak i nakon teških trenutaka i kraja koji se ne čini kao happy end.
Lekcije iz „Priče o Braku“
Nakon što smo završili gledanje, dugo smo razgovarali. Moj muž se vratio uspomenama, dok sam ja razmišljala o tome koliko je važno pristupati odnosima otvoreno, sa iskrenim razgovorom i razumevanjem.
Film je idealna prilika da preispitate sopstvene odnose. Da li ste spremni da otvoreno pričate o gorućim temama? Ili i dalje birate prećutkivanje?
Ako ste već razvili komunikaciju punu poverenja i iskrenosti, čestitam vam na tome. Ako niste, možda je „Priča o Braku“ pravi podsticaj za promenu. Pogledajte ovaj film i otkrijte šta će vas dotaći, koju temu će vam otvoriti i koje delove sebe ćete upoznati.
Ostavite odgovor